Choose your language  •  BA  EN  DE  FR  PT

 

 

Sarajevo, 1914 - 2014. Kako danas na Sarajevo gledaju suvremeni europski filmaši? Ko su on i kako su odabrani? Iako su postojala određena pravila u odabiru, odnosno osnovna načela izbora sudionika, - susreti, pa čak i slučajnosti odigrali su važnu ulogu. Tim bolje! Riječ je o rediteljima iz Europe, muškarcima i ženama, različitih generacija, stilova ali i udaljenosti i pogleda na Sarajevo i njegovu istroriju. Oni su umjetnici iz Istočne i Zapadne Europe – iako zvuči kao prevaziđena forumulacija, po mnogima, ona je do danas zadržala određenu realnost koju ne treba zanemariti.

 

Aida Begić, dijete Sarajeva, u kojem je provela cijeli život i preživjela opsadu grada; Ursula Meier koja u Sarajevo prije nikada nije kročila; Vicenzo Marra koji u Sarajevu nikada nije boravio želio je govoriti o Sarajevu čak i s te udaljenosti. U toj raspodjeli uloga našla su se nenadano i dva Talijana - Vicenzo Marra i Leonardo Di Constanzo – pa šta onda? Ništa, nismo u UN-u ili EU i senzibilitet svakoga od njih je različit bez ozbira što im pasoši nisu različiti.

 

Rumunski reditelj Cristi Puiu toliko dobro poznaje Sarajevo da je uspješno mogao prenjeti u rodnu Rumuniju, ironičnu sarajevsku priču o predrasudama proizašlu iz stravičnih događaja kojima je grad bio svjedok, od Rimskog mosta pa do snajperske avenije.

 

Francuski reditelj Jean Luc Godard, koji se od prvih dana opsade povezao sa Sarajevom, bio je jedan od prvih filmaša i umjetnika (zajedno s Chrisom Markerom) koji je shvatio veličinu tragedije koja se događala u Sarajevu, a čije se posljedice i danas osjete. Već početkom 1993. godine Godard je zavšio prvu verziju filma POZ DRAVL JAM TE, SARA JEVO, Sarajevo, a nova verzija nalazi se u sklopu omnibusa MOS TOVI. Prvu kopiju filma ZAUVIJEK MOZAR T povjerio je Segeu Toubiani i meni da je odnesemo na svjetsku premijeru u Sarajevu u prvom civilnom avionu koji je sletio na sarajevski aerodrom po okončanju ratnih dejstava. Film NAŠA MUZIKA još je jedan od dokaza njegove privrženosti prema gradu i svemu onome što on predstavlja.

Na razne načine, Angela Schanelec i Vladimir Perišić pokušavaju da izmjere udaljenost između samog čina ubojstva koji je potpalio rat 1914., zvaničnog početka savremenog doba, i sadašnjeg vremena, u kojem terorizam još uvijek nije pao u zaborav.

 

Iako Isild Le Besco nije imala ni deset godina kada su prve granate pale na Sarajevo, upustila se u sjećanja gdje joj je njen senzibilitet omogućio da konfrontira sadašnjost sa tamnim odjecima prošlosti. Došavši da snima dvije sedmice, ona je u Sarajevu ostala mjesecima.

 

To je samo jedna od mnogih priča i svaka je različita i jedinstvena ponaosob. To je, u biti, bio i naš jedini putokaz, da ne uopćavamo priču i ne ujedinjujemo je. Ovi filmaši, voljeni i priznati zbog svog rada, onoliko orginalni i jedinstveni koliko su i različiti, usmjerili su svoj fokus prema Sarajevu.

 

Projekat je zamišljen, naravno, kao jedan film i to dugometražni. On je mogao nastati jedino na osnovu posebnog karaktera svakog od tih trinaest filmova koji ga sačinjavaju, te ostati, iznad svega, osobna vizija i izričaj svakog od njih.

 

Svaki film je lice i naličje svog autora, s uvjerenjem da, od svih tih posebnosti i jedinstvenosti, koje ni u kom slučaju nije moguće, a ni poželjno ocrtati unaprijed - postoji zajednički horizont. I evo, kao da ima neka tajna veza između njih, filmovi međusobno komuniciraju, odgovaraju jedan drugome, a neki se i otvoreno sukobljavaju u svojim vizijama.

 

Između njih, crteži François Schuittena u animaciji Luisa Da Matte Almeide, sugeriraju elemente jedne gotovo druge priče.

Melodijski dublji tonovi kao da prate in continuo eho Novog Talasa. To je bilo to i nije moglo biti drugačije: Sarajevo postoji. To je grad, o, tako stvaran! To je ideja, nada i tragedija u istom dahu.

 

Jean-Michel Frodon

BRIDGES OF SARAJEVO

 

REDITELJI

Aida Begić (Bosna i Hercegovina)      Leonardo Di Costanzo (Italija)      Jean-Luc Godard (Švicarska)

Kamen Kalev (Bugarska)      Isild Le Besco (Francuska)      Sergei Loznitsa (Ukraine)

Vincenzo Marra (Italija)      Ursula Meier (Švicarska)      Vladimir Perišić (Srbija)

Cristi Puiu (Rumunija)      Angela Schanelec (Njemačka)      Marc Recha (Španija)

Teresa Villaverde (Portugal)

 

UMJETNIČKI DIREKTOR Jean-Michel Frodon

 

ANIMIRANE SEKVENCE François Schuiten and Luís da Matta Almeida

 

PRODUKCIJA Cinétévé - Obala Art Centar     KOPRODUKCIJA  Bande à part films, Mir Cinematografica,

Ukbar Filmes, Unafilm     I    France 2 Cinéma, Orange Studio, RAI Cinema, RTS Swiss Radio Television

Centenary’s Mission of the First World War

 

ZEMLJE Francuska, Bosna i Hercegovina, Švicarska, Italija, Portugal i Njemačka

 

114’ - 2014